Može li jedno selo sačuvati običaje više od 90 godina? Ova priča dokazuje da može

Tradicija najdulje traje ondje gdje nije spremljena samo u knjigama, nego se prenosi iz generacije u generaciju. U nekim mjestima stare se pjesme još pjevaju, nošnje odijevaju, a običaji žive kroz okupljanja, radionice i manifestacije.

Takvu priču čuva Lupoglav, naselje u Zagrebačkoj županiji, u općini Brckovljani. Njegova povijest seže stoljećima unatrag, a prve pouzdane vijesti o mjestu nalaze se u popisu župa i kapelanija Zagrebačke biskupije iz 1334. godine. U starijim zapisima spominje se i mogućnost da je na tom prostoru još u rimsko doba postojalo utvrđeno naselje uz cestu prema istoku.

Znate li kakve priče krije Lupoglav?

Povijest mjesta nije bila mirna. Turske provale prorijedile su stanovništvo i uništile kapelu sv. Nikole, a uz to se razdoblje veže i predaja o gradu na Goričici, koji je stanovnicima navodno služio kao utočište.

Posebno se pamte godine gradnje nove crkve početkom 19. stoljeća. Nakon velikih kiša 1815. cijeli je kraj bio poplavljen, zavladala je oskudica, a prema predaji stanovnike je spašavalo mnoštvo ribe koju su vode donijele toliko blizu da su je ljudi hvatali rukama. Crkva je dovršena 1818. godine, a zidali su je sami Lupoglavci, poznati kao vješti zidari. Uz crkvu se veže i predaja o mladoj djevojci uzidanoj u njezine temelje, a župni kompleks obnavljan je 1908., 1990. te od 2002. do 2011. godine.

Ta graditeljska tradicija vidi se i u drugim zapisima. Škola se u Lupoglavu spominje 1831. godine, a također su je gradili domaći zidari. U kući Borovčak djelovala je škola za zidarske poslovođe, takozvane palire, dok je 1925. i 1926. skupina djevojaka iz Lupoglava završila domaćinsku školu u Božjakovini.

Što danas drži jedno mjesto na okupu?

Lupoglav je nekada bio općinsko mjesto, a danas pripada općini Brckovljani. U mjestu postoji škola, dječji vrtić, vatrogasni dom, udruge, trgovine, ugostiteljski objekti i različite obrtne djelatnosti. Važnu ulogu imaju i udruge koje međusobno surađuju i pomažu jedna drugoj.

Uz kulturno-umjetnički život djeluju Dobrovoljno vatrogasno društvo s više od stoljeća tradicije te Lovačko društvo „Srna“, koje je obilježilo 80 godina postojanja. Povodom 80 godina djelovanja društvo priprema i knjigu kojom želi sačuvati uspomene i događaje od zaborava. Ali baš ta povezanost pokazuje kako se identitet mjesta ne čuva samo kroz povijesne zapise, nego i kroz ljude koji ga svakodnevno žive.

Tko već više od 90 godina čuva pjesmu i običaje Lupoglava?

Jedan od glavnih čuvara te baštine je KUD „Ogranak seljačke sloge“ Lupoglav. Društvo je osnovano 7. srpnja 1934. pod nazivom Tamburaško društvo Tomislav, a za osnivanje je posebno zaslužan etnolog i etnograf Stjepan Dokušec. Prvi predsjednik bio je Tomo Stipan.

Vrlo brzo okupili su se plesači i pjevači, zapisivale su se izvorne pjesme, među njima i lupoglavska himna „Lupoglave mili moj“. Već iste godine društvo je otišlo na smotru folklora u Ljubljanu, a 1938. u Beogradu predstavljalo je običaje i kulturu Lupoglava.

Nakon ratnog prekida, rad je nastavljen uz pomoć muzikologa i etnografa Božidara Širole, a društvo dobiva naziv Ogranak Seljačke sloge. Slijedile su smotre, gostovanja i priznanja, dok su se druženja po kućama uz pjesmu i ples simbolično nazivala Šarajzlin bal. Godine 1966. nastupili su na smotri folklora u Zagrebu, a članovi u nošnjama našli su se i na gradskim suvenirima. Godine 1974. društvo se pobratimilo s drugim folklornim društvima, dok je tijekom Domovinskog rata privremeno mirovalo jer je većina članova bila na bojišnici. Povodom 75. godišnjice 2009. izdana je i knjiga o radu i djelovanju društva.

Kako izgleda KUD čiji članovi imaju od 7 do 87 godina?

Danas KUD okuplja oko 100 aktivnih članova, uz počasne članove i one koji pomažu. Djeluju mlađa i starija dječja skupina, starija skupina plesača i pjevača, mlađa i starija tamburaška sekcija, dramska sekcija, pepelničari te etno grupa.

U etno radionicama čuvaju se i tradicijske vještine. Izrađuju se nakit i ruho, pletu košare, čeha perje te pripremaju i peku tradicijska jela i kolači. Društvo vode predsjednica Vesna Gruica, tajnica Snježana Horvatić i blagajnik Valentino Zvonar, uz voditelje pojedinih sekcija.

Od Đakovačkih vezova do Španjolske: gdje sve putuje lupoglavski folklor?

KUD tijekom godine ostvaruje oko dvadesetak nastupa po Hrvatskoj, a gostovao je i u inozemstvu. Nastupali su na Ohridu, u rumunjskom Aradu, među Hrvatima u Zoviku u Bosni i Hercegovini, u Pragu, Venecijanskoj laguni te na Costa Bravi i u Lloret de Maru u Španjolskoj.

U Hrvatskoj su sudjelovali na Đakovačkim vezovima, Đakovačkim bušarima, Brodskom kolu, Voloderskim jesenima, smotri folklora u Zelini te manifestacijama „Kaj su jeli naši stari“ i „Stara jela z Dugog Sela“. Nastupali su i u televizijskim emisijama te kroz desetljeća razvijali prijateljstva s brojnim drugim društvima.

Koje običaje možete doživjeti tijekom godine?

U Lupoglavu KUD tradicionalno organizira fašnik, pepelničare, uskrsno gnijezdo, Đurđevo s paljenjem krijesova, susret dječjih folklornih skupina, tijelovsku procesiju u nošnjama, dvodnevno Augustinovo, Martinje te paljenje adventske svijeće uz koncert. Na manifestacijama ugošćuju prijateljska društva iz različitih krajeva.

Povodom 90. godišnjice rada 2024. KUD je primio Dijamantnu plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Zagrebačke županije i plaketu Općine Brckovljani za doprinos očuvanju tradicije, folklora i običaja. Tijekom rada prikupili su više od 300 zahvalnica i priznanja. Među starijim priznanjima izdvajaju se diploma Večernjeg lista iz 1974., posebno priznanje Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija iz 1987., povelja Prosvjetnog sabora Hrvatske iz 1997. te priznanja i sudjelovanja na smotrama u Velikoj Gorici, Trogiru i Splitu.

Može li nošnja stara gotovo stoljeće imati budućnost?

Društvo posjeduje izvorne narodne nošnje i obuću stare oko stotinu godina, a snimljena je i matrica za izdavanje nosača zvuka s izvornim pjesmama i plesovima. U suradnji s Općinom Brckovljani u tijeku je i ishođenje dozvole za postavljanje etno kuće u vlasništvu KUD-a.

Njihov rad podupiru Općina Brckovljani, načelnik Tihomir Đuras i Turistička zajednica Posavine i Prigorja. Upravo spoj starih predmeta, živih običaja i novih generacija pokazuje da tradicija u Lupoglavu nije samo sjećanje, nego dio života mjesta.

Gdje pratiti njihove nastupe?

KUD „Ogranak seljačke sloge“ Lupoglav svoj rad, nastupe, radionice i manifestacije redovito dijeli na društvenim mrežama Instagramu i Facebooku.

Ako vas zanimaju folklor, stare nošnje, tradicijska gastronomija ili priča o zajednici koja više od 90 godina povezuje generacije, pratite njihove objave i otkrijte kada se održava sljedeći nastup ili manifestacija u Lupoglavu.