Što se događa u muzeju prije dolaska publike? Evo što se krije iza jednog programa

Muzeji se danas sve manje doživljavaju kao mjesta koja se posjećuju samo jednom, najčešće tijekom školskog izleta. Publika očekuje nove razloge za dolazak, drugačije formate i sadržaje koji će je iznenaditi, potaknuti na razmišljanje ili joj približiti temu koju možda prije nije smatrala zanimljivom.

No ono što posjetitelj vidi tijekom predavanja, radionice, projekcije ili posebnog događanja samo je završni dio mnogo šireg procesa. Kako nastaje ideja za program, tko odlučuje kome je namijenjen, na koji se način stručni sadržaj približava širokoj publici i što se događa kada se u istom prostoru susretnu znanost, film, tehnologija i kultura?

Jedan od primjera takvog pristupa je Hrvatski prirodoslovni muzej, koji nakon obnove i ponovnog otvorenja razvija nove načine komunikacije s publikom i širi raspon sadržaja namijenjenih različitim skupinama posjetitelja. O tome što se promijenilo u svakodnevnom radu Muzeja, kako nastaju novi programi i što publika najviše traži razgovarali smo s Branimirom Ivićem, voditeljem marketinga Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Koliko se posla krije iza jednog događanja?

„Kad publika vidi program koji traje sat vremena, ona zapravo vidi posljednji sat procesa koji je često trajao tjednima, a kod većih projekata i mjesecima. Sve počinje pitanjem zašto određeni program radimo, kome se obraćamo i kako je povezan s identitetom Muzeja, njegovim zbirkama i stručnim radom.

Zatim slijedi manje vidljiv posao: usklađivanje kustosa, edukatora, marketinga, tehničke službe, informatičara i vanjskih suradnika, provjera stručne točnosti, autorska prava i filmske licence, tehničke probe, prijave publike, vizuali, tekstovi za web i društvene mreže te odnosi s medijima. U muzeju program gotovo nikada nije posao jedne osobe.“

Što se promijenilo nakon ponovnog otvorenja?

„Ponovno otvorenje značilo je promjenu opsega i ritma cijele institucije. Danas imamo stalni postav raspoređen u 39 prostorija, oko pet tisuća izložaka, približno 140 multimedijalnih ekrana i prostor Deep Space 3D.

U prvoj godini nakon otvorenja Muzej je posjetilo više od 125 tisuća ljudi. Međutim, nakon početne znatiželje počinje važniji posao: izgraditi odnos zbog kojega će se ljudi vratiti. Ja volim reći – partnerstvo.“

Kako birate teme i znate što publika želi vidjeti?

„Teme i formate biramo na sjecištu triju krugova. Prvi čine zbirke, istraživanja i stručna znanja Muzeja, drugi interesi i navike publike, a treći format i resursi kojima temu možemo najbolje prenijeti. Dobar program nastaje ondje gdje se ta tri kruga stvarno susretnu.

Publiku pratimo kroz prijave, popunjenost termina, ponovne posjete, komentare i reakcije na društvenim mrežama, ali brojke ne smiju postati jedini urednik programa. Muzej mora zadržati hrabrost da predloži neočekivanu temu.

Dobar je primjer predavanje o krivolovu. Ljudi su večernjim vlakovima dolazili iz Like samo zbog jednog predavanja. Najbolji rezultat nije pogoditi nešto popularno, nego kada netko dođe zbog poznatog motiva, a ode zainteresiran za područje o kojem prije nije razmišljao.“

Može li muzej privući i one koji ga rijetko posjećuju?

„Može, ali prvo moramo razumjeti zašto ne dolaze. Nekome je prepreka cijena ili termin, nekome jezik kojim institucija govori, a mnogima jednostavno nedostaje navika. To se ne rješava samo većom količinom oglasa.

Ključno je sniziti prag ulaska, a ne stručni standard. Zato nudimo različite ulaze u prirodoslovlje. Programom (GEO)SKOP povezujemo stručna predavanja s popularnim filmovima, dok Natura Electronica spaja prirodoslovlje, suvremenu umjetnost, tehnologiju i elektroničku glazbu. Netko će prvi put doći zbog filma ili koncerta, a tek tada otkriti zbirke i znanstvena istraživanja Muzeja.

Društvene mreže također su mnogima prvi susret s Muzejom, zato ih ne koristimo samo kao oglasnu ploču, nego kao prostor za približavanje predmeta, istraživanja i ljudi koji stoje iza muzeja.“

Što se dogodi kada se spoje znanost, film i tehnologija?

„Ako je spoj sadržajno opravdan, nastaje novi jezik kojim se složene teme mogu doživjeti, a ne samo objasniti. Film može stvoriti zajednički doživljaj, stručno predavanje daje kontekst, a tehnologija omogućuje da vidimo procese koje u klasičnoj vitrini ne možemo prikazati.

U Deep Space 3D multimedijalnoj dvorani publika ne promatra samo sliku svemira, organizma ili oceana, nego ulazi u vizualizaciju i lakše razumije odnose u prostoru.

Naravno, postoji rizik da efekt zasjeni sadržaj. Ako posjetitelj zapamti samo veliki ekran, nismo napravili dovoljno. Ako nakon programa postavi novo pitanje ili se vrati pogledati predmet u postavu, tada mislim da smo uspjeli.“

Koji su programi izazvali najveći interes i što publiku očekuje dalje?

„Najveći interes izazvao je obnovljeni stalni postav, a vrlo su traženi i programi u prostoru Deep Space 3D, teme iz astronomije, mora, životinja i prapovijesti te obiteljske radionice. Velik odaziv imaju i filmske projekcije uz stručna predavanja, večernji programi, Natura Electronica, kampovi i izleti.

Ipak, broj posjetitelja nije jedino mjerilo uspjeha. Manji program koji dovede novu skupinu ljudi, otvori ozbiljan razgovor ili potakne sudionike da se vrate može biti jednako vrijedan kao i događanje koje ispuni atrij.

Do sredine rujna posjetitelji mogu razgledati izložbe Mijo Kišpatić - samozatajan vizionar i Hrvati na Ledenom moru 1872. – 1874. Do kraja godine slijede GEOskop, program Iz muzeja u prirodu, Zagrebački muzejski vikend, izložba posvećena Oscaru Hermanu, Tjedan svemira i nove večeri festivala Natura Electronica. Jedan od središnjih događaja bit će međunarodni kongres povodom 180. obljetnice Muzeja, koji će okupiti vodeće prirodoslovce i stručnjake iz različitih područja.

Blagdanski dio godine obilježit će Advent u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, a završnicu prosinca otvaranje izložbe Tišina memorije umjetnika Sebastijana Dračića.“

Muzej u koji se ne dolazi samo jednom

„Dugoročno nam nije cilj postati tvornica događanja. Želimo razvijati programe koji proizlaze iz prirodoslovnog identiteta Muzeja, ali ga istodobno otvaraju prema umjetnosti, tehnologiji i suvremenim društvenim pitanjima.

Vrijednost muzeja ne iscrpljuje se u jednom obilasku, baš kao što se ni dobra knjiga ne otkriva do kraja pri prvom čitanju. Kao javna institucija, muzej ima i društvenu odgovornost ponuditi prostor pouzdanog znanja, kritičkog promišljanja i otvorenog razgovora. Uspijevamo onda kada posjetitelj ne izađe samo s novim znanjem, nego i s novim pitanjima te željom da se vrati.“

Sve informacije dostupne su na službenoj stranici  www.hpm.hr. Muzej se nalazi na adresi Demetrova 1 u Zagrebu, a za dodatne informacije posjetitelji se mogu javiti na info@hpm.hr ili nazvati broj +385 1 4851 700.